Dok cijene goriva nezaustavljivo lete prema gore, a napetosti između zemalja na Bliskom istoku ne nagovještavaju njihov skori pad ili barem stagnaciju, pravo je vrijeme za zapitati se kako iskoristiti energetske potencijale koje nam daje priroda. Iako svijet još nije osmislio opće prihvaćen i tržišno prihvatljiv automobil koji bi pokretala Sunčeva svjetlost ili npr. dalmatinska bura, ekipa od pet stručnjaka iz Rijeke na dobrom je putu da stvori jedno prijevozno sredstvo koje će se oslanjati isključivo na prirodne resurse. Njihovu “brodu budućnosti” ili energobrodu nisu potrebna goriva nego energija Sunca, vode i vjetra. Još je zanimljivije da bi takav brod trebao biti jednako učinkovit kao i brodovi koje pokreću fosilna goriva. Energobrod za ove stručnjake nije velika novost s obzirom na to da ga je davne 1973. osmislio inženjer Ivan Vrsalović, ali u tadašnjoj Jugoslaviji pa kasnije i u Hrvatskoj nije bilo interesa za njegov projekt jer ga nitko nije ozbiljno shvaćao. Klupko se počelo odmotavati prošle godine.
Dok cijene goriva nezaustavljivo lete prema gore, a napetosti između zemalja na Bliskom istoku ne nagovještavaju njihov skori pad ili barem stagnaciju, pravo je vrijeme za zapitati se kako iskoristiti energetske potencijale koje nam daje priroda.
Prirodni resursi
Iako svijet još nije osmislio opće prihvaćen i tržišno prihvatljiv automobil koji bi pokretala Sunčeva svjetlost ili npr. dalmatinska bura, ekipa od pet stručnjaka iz Rijeke na dobrom je putu da stvori jedno prijevozno sredstvo koje će se oslanjati isključivo na prirodne resurse. Njihovu “brodu budućnosti” ili energobrodu nisu potrebna goriva nego energija Sunca, vode i vjetra. Još je zanimljivije da bi takav brod trebao biti jednako učinkovit kao i brodovi koje pokreću fosilna goriva. Energobrod za ove stručnjake nije velika novost s obzirom na to da ga je davne 1973. osmislio inženjer Ivan Vrsalović, ali u tadašnjoj Jugoslaviji pa kasnije i u Hrvatskoj nije bilo interesa za njegov projekt jer ga nitko nije ozbiljno shvaćao. Klupko se počelo odmotavati prošle godine.
– Nakon što je energobrod u Seulu dobio plaketu za izum godine 2011., stvari su se konačno pokrenule s mrtve točke – rekao nam je mr. Miodrag Radić koji je u projekt proizvodnje “broda budućnosti” krenuo s inženjerom Nikolom Radeljom, prof. dr. Božom Smoljanom, mr. Davorom Begonjom te već spomenutim Ivanom Vrsalovićem. Svi su oni okupljeni oko riječkog Tehnološko-inovacijskog centra gdje ovih dana nastaje proizvod koji bi na hrvatsku brodogradnju mogao baciti potpuno novo svjetlo.
Proizvodnja u Hrvatskoj
– Prvi ovakav teretni brod u svijetu bit će dugačak 400, a širok 150 metara. Imat će tri trupa i bit će u potpunosti izrađen od nanomaterijala. Oslanjat će se isključivo na energiju vjetra, Sunca i valova koja će pokretati njegove elektromotore – rekao je Radić i dodao da će ovaj brod moći prevesti 15.000 kontejnera. On smatra i da je proizvodnja ovakvih brodova u Hrvatskoj i više nego realna, te da bi prvi hrvatski brod budućnosti mogao biti proizveden u roku od nešto više od dvije godine. Za projekt je zainteresiran i Danko Končar.